Svjetski dan vode, te esencijalne tvari čija nam fizikalno-kemijska svojstva omogućavaju život na Zemlji, obilježavamo 22. marta svake godine. Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati u Argentini.
Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiro-u, Opća skupština UN je rezolucijom od 22.02.1993. odlučila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, ali i da se svake godine obilježava uz drugi moto.
Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: "Žene i voda", 2004. godine: "Voda i katastrofe", 2007. godine: "Kako se nositi s oskudicom", a razdoblje od 2005. do 2015. godine proglašeno je međunarodnim desetljećem akcije pod nazivom "Voda za život".
U posljednjih 100 godina potrošnja vode povećala se za osam puta. Najveću potrošnju vode bilježimo u poljoprivredi (oko 69%), zatim industriji (21%) i domaćinstvima (10%). Prosječna dnevna potrošnja vode po stanovniku u Europi je oko 250 L/dan, a u Americi čak do 400 L/dan. Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode samo na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a prema nekim procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, dok 2,4 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Zalihe vode i raspoložive količine vode za piće po stanovniku u Bosni i Hercegovini su veće nego u mnogim europskim zemljama zahvaljujući specifičnom geografskom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim karakteristikama podneblja.
Ipak, u određenim područjima naše države postoji problem lošeg snabdijevanja vodom za piće, usljed nedovoljne istraženosti količine i kvalitete podzemne vode, velikih gubitaka zbog dotrajalosti vodovodne infrastrukture i ubrzanog onečišćenja izvorišta. Kako bismo osigurali dovoljne količine zdrave pitke vode, potrebno je uložiti dodatne napore u zaštitu životne sredine i štednju vode, racionalizirati korištenje vode, što prije sanirati eventualna oštećenja vodovodnih objekata i cijevi i sl.
Naš „plavi planet“ obiluje vodom zauzimajući pri tome 71% ukupne površine Zemlje. Ukupno procijenjena količina vode iznosi oko 26,6 trilijuna tona, od čega najveći dio otpada na slanu vodu (97%), a samo 3% na slatku. Slatka voda zastupljena je ledenjacima i glečerima (68,7%), podzemnom vodom (30,1%) i površinskom vodom (oko 0,3%), koju u najvećoj mjeri čine jezera (87%), močvare (11%) i rijeke (2%) (Prilog: Slika 1. - Distribucija vode na zemlji).
